Ova voćna vrsta može da se gaji u tropskim i suptropskim, a najbolje u semiaridnim oblastima, u kojima su za vrijeme sazrijevanja visoke temperature. Sorte nara najčešće se klasifikuju u tri grupe prema ukusu, tj. odnosu šećera i kiselina u soku na slatke, slatko-kisele i kisele. Ima široku upotrebnu vrednost. U svijetu se godišnje proizvede 800.000 t plodova.

Smatra se da nar potiče s prostora nekadašnje Persije, odakle se proširio po čitavom suptropskom pojasu. Danas se najviše uzgaja u Tunisu, Turskoj, Egiptu, Španiji, Maroku, Iranu, Avganistanu, Indiji, Kini, Japanu, Kaliforniji (SAD) i Rusiji.

Procjenjuje se da je svjetska godišnja proizvadnja oko 800 hiljada tona plodova. U Crnoj Gori nar ili šipak, morganj, kalinka, uzgaja se od davnina i zajedno sa smokvom i maslinom jedna je od najstarijih gajenih vrsta. Po kvalitetu ploda poznat je šipak u okolini Bara, koji je dugo bio značajan izvozni artikal.

Izdrži niske temperature

Ova voćna vrsta može da se gaji u tropskim i suptropskim, a najbolje u semiaridnim oblastima, u kojima su za vrijeme sazrijevanja visoke temperature. U tom periodu nepovoljne su obilne kiše, koje uzrokuju pucanje plodova, posebno u zasadima koji nisu navodnjavani.

Gaji se kao grm ili manje stablo. Naraste do pet metara. Zbog osobine da pri osnovi stabla razvija dosta izdanka, češće se gaji kao žbun.

Otporan je na niske temperature i do minus 20 stepeni, što mu značajno proširuje areal uzgoja. Kisele i slatko-kisele sorte, koje dozrijevaju kasnije od slatkih, otpornije su na niske temperature.

Spada u grupu listopadnog suptropskog voća. Plod je okruglasta ili spljoštena bobica mase 300 – 800 grama. Pokožica je čvrsta, različite debljine koja zavisi od sorte, žuta do crvena. Unutrašnjost ploda je tankim pregradama podijeljena na segmente s mnogo sočnih zrna.