Područje rijeke Zete, koje pripada Opštini Danilovgrad, je veoma interesantno sa mikološkog aspekta, prevashodno zbog prisustva različitih biljnih zajednica (šumskih i travnatih) koje obezbjeđuju povoljne uslove za razvoj bogatog diverziteta gljiva.

Naime, na ovom području, uz samu rijeku, na njenim obalama zastupljene su poplavne šume gdje od drvenastih biljnih vrsta dominiru topole- bijela i crna (Populus alba i P. nigra), te vrbe (Salix alba- bijela vrba, S. fragilis- krhka vrba).

Od drugih drvenastih biljnih vrsta koje su, takođe, značajne sa mikološkog aspekta, ovdje su javlja: crna jova (Alnus glutinosa), jasen (Fraxinus excelsior), Ulmus minor (poljski brijest), Ficus carica (obična smokva), Clematis viticella (slatki škrobut), itd.

Na pojas poplavnih šuma nadovezuju se pojas termofilnih šuma sa hrastovima: cerom (Quercus cerris), kitnjakom (Q. petraea) i sladunom (Q. frainetto) i drugim listopadnim hrastova, npr. sa meduncem (Q. pubescens) itd., što je evidentirano naročito na lokalitetima: Šabov krug (područje iznad plaže Brod), Tunjevo i Dobro polje. Od drvenastih biljaka ovdje su prisutne i sljedeće: Acer tataricum (javor), Carpinus betulus (obični grab, bijeli grab), Carpinus orientalis (bjelograbić), Fraxinus ornus (crni jasen), Tilia tomentosa (lipa) itd., koje su takođe značajne sa mikološkog asekta.

Termofilme šume sa hrastovima su ispesijecane brojnim livadama i pašnjacima.

Sve navedene šumske zajednice, te livade i pašnjaci, su značajne za razvoj velikog diverziteta gljiva. Zbog navedenog razloga, a shodno međunarodnim kriterijumima, ovo područje predstavljaja potencijalno važno područje za gljive (Important Fungus Areas – IFAs).

Materijal i metode rada

U ranijim istraživanja na području rijeke Zete, koje pripada Opštini Danilovgrad, i koje ulazi u granice istraživanog područja, registrovano je ukupno 14 vrste gljiva, od čega 1 vrsta pripada razdjelu Ascomycota, dok 13 vrste su iz razdjela Basidiomycota (Perić & Perić, 1997, 1999, 2004), čiji prikaz je dat u Tabela 1.

Za potrebe izrade Studije zaštite za rijeku Zetu- Opština Danilovgrad, obavljeno je ukupno 12 dana terenskih istraživanja u periodu od matra do kraja juna 2019. god, na sljedećim lokalitetima: Močvara Moromiš, Šabov krug (šire područje plaže Brod), Kosići, Slap Zete, Bogićeviće, Dobro polje, Tunjevo, kako bi se dobio jasniji uvid o raznovrsnosti i rasprostranjenosti gljiva na ovom području, ali i uvid u tipove habitata koji su značajni sa mikološkog aspekta. Tako da je tokom istraživanja naša pažnja bila usmjerena i na identifikovanju potencijalno značajnih područja za gljive primjenom međunarodnih standarda/kriterijuma za uspostavljanje važnih područja gljiva (IFAs – Important Fungus Areas), kao i evidentiranje eventualno prisutnih negativnih aktivnosti i pritisaka na ovu taksonomsku grupu.

Mikološki materijal sakupljen tokom ovih istraživanja je obrađen standardnim terenskim i laboratorijskim  etodama (Erb & Matheis, 1983; Moser, 1983). Identifikacija i interpretacija vrsta rađena je na osnovu ključeva za  eterminaciju vrsta: Bernicchia (2005), Calonge (1990), Hansen & Knudsen (1992, 1997, 2000), Noordeloos & all. (2001): Ryvarden & Gilbertson (1993, 1994).

Vrbovača

Rezultati

Do sada je na području rijeke Zete, koje pripada Opštini Danilovgrad, konstatovano 27 vrste gljiva koje pripadaju razdjelima Ascomycota (1 vrsta) i Basidiomycota (26 vrsta) od kojih je 1 vrsta zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou i to: Lepiota grangei (zaštićena je zakonom u Crnoj Gori; nalaze se na Preliminarnoj listi mkromiceta Crne Gore; nalazi se na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope u C grupi- vrsta rasprostranjena na širokom prostoru, ali rasute, nepovezane populacije, ponegdje nestale, srednji nivo intenziteta zaštite treba im obezbijediti) (Tabela 1).

Vrsta L. grangei je registrovana na lokalitetu Novo selo, stanište graba i hrasta, 10.09.1994. godine (lit. podatak).

Lepiota grangei

Vrata raste u malim grupama kao saprob na zemljištu, u listopadnim šumama, posebno u bukovim (Fagus), na više manje krečnjačkom terenu; na glinovitom ili pješčanom zemljištu, ili zemljištu koje je bogato humusom, ali takođe se javlja i na zemljištu bogato humusom, ispod vrba (Salix spp.) i breza (Betula). Za sada je ovo jedini nalaz ove vrste kod nas.

Phylloporia ribis

Sa aspekta zaštite značajno je prisustvo vrste Phylloporia ribis koja je po prvi put registovana na području Crne Gore, i to na lokalitetu Tunjevo, tokom ovih istraživanja.

Registrovana je u podnožju živog lišćarskog stabla. Inače, rod Phylloporia je uglavnom tropski rod, sa samo jednom vrstom, Ph. ribis, u Evropi.

Ova vrsta je još konstatovana u Aziji i Sjevernooj Americi. Najčeće raste u bazi živih stabala ribizle (Ribes spp.), i Evonymus europea, ali je zabilježena i na živm, rjeđe uginulim stablima: Acer, Arbutus, Berberis, Carpinus, Cistus, CornusCrategus, Erica, Fagus, Fraxinus, Laurus, Pistacia, Platanus, Prunus, Quercus, Robinia, Rosa, Ruber, ovog roda su uvršteni kao  redstva koja pobuđuju imuni sistem za borbu protiv raka.

U tradicionalnoj kineskoj medicini ekstrakti ovih vrsta gljiva koriste se za liječenje neurastenije, insomije, hiperholesterolemije, hroničnog hepatitisa.

Kod nas ove gljive su prisutne u prirodi, ali sa ograničenim rasprostranjenjem, nalazima i količinom plodonosnih tijela, zbog čega ove gljive ne treba brati u prirodi već ih treba proizvoditi u industrijskoj proizvodnji. Od drugh ljekovitih vrsta na ovom području je registrovana vrsta Trametes versicolor, koja se koristi u tradicionalnoj medicini protiv diabetesa, hepatitisa itd.

 

Izvor STUDIJA ZAŠTITE I USPOSTAVLJANJE ZAŠTIĆENOG PRIRODNOG DOBRA DOLINA RIJEKE ZETE

Author: DG NET

About Author

client-photo-1
DG NET

Comments

Leave a Reply