Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa iz roda Canis. Veličina i težina vukova se jako razlikuje jer nastanjuju vrlo velika i različita područja. Najveći vukovi (žive u šumskim područjima Letonije, Bjelorusije, Aljaske i Kanade) dosežu dužinu tijela (od vrha njuške do početka repa) do 160 cm, a rep je dugačak još do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 cm a mogu doseći težinu do 80 kg. Najmanji vukovi žive

U Crnoj Gori je registrovano pet vrsta lasta, i to: gradska lasta (Delichon urbicum), daurska lasta (Cecropis daurica), lasta litičarka (Ptyonoprogne rupestris), brjegunica (Riparia riparia), i seoska lasta (Hirundo rustica). Gradska lasta se odlikuje perjem koje je sa gornje strane plavo-crno, dok je donja strana tijela bijela. Polovi su slični, dok su mlade ptice smeđe-crne sa

Vrabac pokućar ili domaći vrabac ili vrabac (lat. Passer domesticus) je pripadnik porodice vrabaca (Passeridae). Naseljava većinu prostora Evrope i Azije. Danas je to najrasprostranjenija ptica na planeti. Čovjek ih je namjerno ili nenamjerno uveo u podsaharsku Afriku, u veći dio obje Amerike, na Novi Zeland i u Australiju. U Americi ga nazivaju engleskim vrapcem

Obični puh ili samo puh, je životinja koja spada u grupu glodara. Svojim izgledom podsjeća na vjevericu, pa se često može pomiješati sa ovom vrstom. Puh je velika životinja za glodara, dužina tijela mu je od 15-18 cm a dužina repa 12-15 cm. Dostiže težinu do 150 grama. Puhovi imaju okrugle i krupne uši, oči

Jazavci (melinae) je ime pripadnika tri roda koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj porodici sisara u koju ubrajamo tvorove, lasice i nekoliko ostalih vrsta zvijeri. Postoji osam vrsta jazavaca, smještenih u tri potporodice: Melinae (jazavci Evrope i Azije), Mellivorinae (medojedni jazavac) i Taxideinae (američki jazavac). Azijski smrdljivi jazavci iz roda Mydaus bili su svrstavani u rod Melinae, no nedavna istraživanja ukazuju kako se zapravo radi o rođacima tvorova (porodica Mephitidae) starog svijeta. Tipični

Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri. To je porodica u koju pripada vrlo veliki broj vrsta. Razvili su se prije oko 40 miliona godina (oligocen) paralelno s razvojem glodara. U ovu porodicu pripadaju kuna zlatica, kuna bjelica (Martes foina) koje ima duž staze i brda Taraš, lasica, tvor, hermelin, jazavac. Ali kada se govori o kunama, u Crnoj

Slepić je beznogi gušter iz porodice Anguidae. Odrastao primerak je dug oko 30 do 50 cm, od čega na rep otpada više od polovine dužine tijela, gladak je i sjajan, sivkaste do bakarne boje, ali boja varira u toku razvitka. Gornja strana tijela mu je olovnosiva ili sivomrka i ima po jednu tamnu prugu sa strane. Krljušti potpuno glatke,

Blavor (Pseudopus apodus; sinonim Ophisaurus apodus) je krupni, zmijoliki gušter žućkasto-smeđe boje, naraste i do 1 m. Vrlo je brz i pokretljiv i teško ga je pratiti. Najčešće se hrani guštericama, sitnim toplokrvnim životinjama (posebno miševima), ptičjim jajima, puževima, skakavcima i ostalim insektima, a ponekad i zmijama. Ljudi se bezrazložno boje blavora, iako je vrlo korisna životinja. Naseljava niža područja do visine od nekoliko stotina metara

Poskok (lat. Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)) je najopasnija i najveća evropska otrovnica. Ime poskok dobio je prema narodnom vjerovanju da ova zmija može daleko da skoči i u tom skoku ujede ljude i životinje. Ova kao i mnoge druge zablude i predrasude vezane za ovu zmiju (i zmije uopšte) su razlog što ih ljudi često nemilosrdno i bez

Dinarski gušteri(rod Dinarolacerta) su endemi dinarskih planina Balkanskog poluostrva i tercijarni relikti. Pripadaju grupi malih lacertidnih guštera (familija Lacertidae). Prepoznatljivi su po spljoštenom tijelu, dugačkoj glavi sa izvučenom, zašiljenom njuškom i tankom i dugačkom repu. Boja leđne strane tijela je tamno-siva, sivo-smeđa ili maslinasta sa rasutim tamnim mrljama koje mogu biti povezane u mrežastu šaru ili grupisane duž