U biodiverzitetu nekog područja značajem se izdvajaju endemični taksoni, kao i vrste zaštićene međunarodnom i/ili nacionalnom legislativom. Na istraživanim lokalitetima tokom izrade stuje zaštite doline rijeke Zete, zabilježena je jedna vrsta čiji areal ne prelazi granice Balkanskog poluostrva, 6 taksona koji imaju nacionalni status zaštite, 5 vrsta koje se nalaze na CITES listi i 1

Područje rijeke Zete, koje pripada Opštini Danilovgrad, je veoma interesantno sa mikološkog aspekta, prevashodno zbog prisustva različitih biljnih zajednica (šumskih i travnatih) koje obezbjeđuju povoljne uslove za razvoj bogatog diverziteta gljiva. Naime, na ovom području, uz samu rijeku, na njenim obalama zastupljene su poplavne šume gdje od drvenastih biljnih vrsta dominiru topole- bijela i crna

Zona zaštite I – strogi režim zaštite Strogi režim zaštite obuhvata Zetu i njene pritoke sa obalnom vegetacijom. P=15,2 km2. Dio rijeke Zete koji ulazi u strogi režim zaštite odnosni se na njeni donji tok tj. od Glave Zete do njenog ušća u rijeku Moraču. Pritoke koje ulaze u strogi režim zaštite su Sušica koja protiče kroz Novo Selo, Gračanica,

Opština Danilovgrad zajedno sa Glavnim gradom Podgorica  zaštitila je dolinu rijeke Zetu i proglasila je parkom prirode. Link do interaktivne mape režima zaštite rijeke Zete U istraživanjima provednim ove godine, od oko 3500 biljnih vrsta, koliko ih imamo u Crnoj Gori, u dolini Zete registrovano je 774 ili nešto više od 20%. U dolini rijeke

Šumska Ciklama, kolutka (Cyclamen europaeum L. iz fam. Primulaceae) višegodišnja je zeljasta biljka sa podzemnim krtolama iz kojih izbijaju korjenovi, listovi i cvjetni izdanci. Krtola je 1,5–5 cm u prečniku, loptastog oblika. Po cijeloj gornjoj površini su razbacane korenske dlačice. Izdanci su sa listovima različite dužine. Lisne i cvjetne drške i čašice pokrivene su vrlo

Ova višegodišnja zeljasta biljka je prvi vjesnik početka zime. Pripada istoimenoj porodici mrazovaca (Colchicaceae) Njeni ljubičasti cvjetovi u hladne dane, prekrivaju brdske livade. Zovu ga još i zimski kaćun i vrani luk. U ljekovite svrhe koriste se korijen i sjeme ove biljke. Sjeme se sakuplja prije košenja trave u maju i junu a beru se

Žalfija (Salvia officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka. Pronalazi se još pod imenima: kadulja, krstašica, kuš, lekovita slavulja, crnogorski pelen, džigelja trava, i kalavera. Reijč salvia potiče od latinske reči salvare, što znači spasonosna, ljekovita. Još prije 2000 godina Rimljani su je koristili kao lijek, a poznato je da je Karlo Veliki naredio (zakon Kapitularima) da svako imanje mora da

Pelin (Artemisia absinthium) je jedna od najgorčih aromatičnih biljaka na svijetu. Ranije se vjerovalo da njegova konzumacija podstiče kreativnost, inspiraciju i da pospješuje osećaj za percepciju. Danas se primarno koristi za proizvodnju alkohola, kao dodatak jelima i ima ljekovito dejstvo. Ljekovita svojstva Pelin spada u rod jednogodišnjih aromatičnih biljaka, čiji su listovi veoma razgranati i srebrnkasti, a cvjetovi mali, skupljeni,

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa iz roda Canis. Veličina i težina vukova se jako razlikuje jer nastanjuju vrlo velika i različita područja. Najveći vukovi (žive u šumskim područjima Letonije, Bjelorusije, Aljaske i Kanade) dosežu dužinu tijela (od vrha njuške do početka repa) do 160 cm, a rep je dugačak još do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 cm a mogu doseći težinu do 80 kg. Najmanji vukovi žive

U Crnoj Gori je registrovano pet vrsta lasta, i to: gradska lasta (Delichon urbicum), daurska lasta (Cecropis daurica), lasta litičarka (Ptyonoprogne rupestris), brjegunica (Riparia riparia), i seoska lasta (Hirundo rustica). Gradska lasta se odlikuje perjem koje je sa gornje strane plavo-crno, dok je donja strana tijela bijela. Polovi su slični, dok su mlade ptice smeđe-crne sa